Lorem ipsum

read more

Biskupija Crkvina

Biskupija je bila jedno od najznačajnijih središta srednjovjekovne hrvatske države u razdoblju od 9. do 11. stoljeća. Danas je to selo s još uvijek vidljivim ostacima crkve sv. Marije, koja je dio arhitektonskog kompleksa na arheološkom lokalitetu Crkvina.

  • Prije 850. g.

prije 850. g.

Krajolik

Hrvatska se smatra klasičnom zemljom krša u europskim okvirima. Krške pojave su u Hrvatskoj najbolje istražene u Dinaridima, te su riječi o krškim pojmovima ušle iz hrvatskog u sve svjetske jezike (npr. njem. Doline, Polje, Uvala, fr. doline, poljé, ponor, šp. dolina, poljé) . Mjesto Biskupija smješteno je 7 km jugoistočno od Knina te se nalazi u krškom Kosovom polju. Sl. 1

Sl. 1: Položaj Biskupije. Izvor: Google earth

Sl. 1: Položaj Biskupije. Izvor: Google earth

Kosovo polje u kojem se nalazi mjesto Biskupija krško je polje nastalo kombiniranim djelovanjem tektonike i riječne erozije te se na njegovu dnu taložilo rastresito tlo koje ga je učinilo veoma plodnim i pogodnim za naseljavanje. Kosovo polje površine je 33 četvorna kilometra. Nalazi se između Kninskog i Petrovog polja s kojima je spojeno.

Na sjeveru, spoj Kosovog i Kninskog polja suzuju brdo Konj i greben Burum, a južnije položeno Petrovo polje odvojeno je od Kosova polja niskim vapnenačkim prijevojem kod Tepljuha. Obližnjim kninskim područjem i Kosovim poljem teče pet rijeka i rječica. To su Krka i njezini pritoci Butižnica, Orašnica, Kosovčica i Krčić Sl. 2

Sl. 2: Vodopad na rječici Krčić. Izvor: www.pticica.com

Sl. 2: Vodopad na rječici Krčić. Izvor: www.pticica.com

Krka je ihtiološki najbogatija rijeka jadranskog slijeva, a osim brojnosti ribljih vrsta Krka je prvorazredni spomenik prirode po brojnosti i raznovrsnosti ptica, pa spada među najvrjednija europsa ornitološka područja. 1. U Kosovom polju nalaze se i Šarena i Burumska jezera, a u neposrednoj blizini lokaliteta u Biskupiji i Bračića jezero Sl. 3

Sl. 3: Jezero Bračić u blizini Biskupije. Foto: Z. Alajbeg

Sl. 3: Jezero Bračić u blizini Biskupije. Foto: Z. Alajbeg

Čitavo je područje ruralnog karaktera s raspršenim naseljima. Lokalno stanovništvo se oduvijek bavilo poljoprivredom i stočarstvom.

Naselja

Postoje indicije (pojedinačni arheološki nalazi keramike) da je polje bilo naseljeno već u neolitičkom i eneolitičkom razdoblju, ali dosada arheološki nije istražen niti jedan lokalitet. Na širem prostoru sponu između neolitika i ranog brončanog doba predstavlja cetinska kultura, ali također nije bilo arheoloških istraživanja. Isto se odnosi i na brončano doba, pa se može govoriti tek o pojedinačnim nalazima bez šireg arheološkog konteksta. U razdoblju od početka prvog tisućljeća pr. Krista počinju se oblikovati različita ilirska plemena, a na prostoru Knina i Kosova polja žive Liburni. Stoga se u željezno doba čitavo kninsko područje pa tako i Biskupija nalazi u okviru liburnske kulturne skupine. Osnovni oblik naselja u tom, kao i prethodnom periodu brončanog doba, su gradine. 2

Područje Knina i Kosova polja tijekom rimskog razdoblja nalazi se u sklopu Ilirika koji je 9. g.nakon Krista uređen kao provincija, te je podijeljen u dvije potprovincije Panoniju i Dalmaciju. Područje Knina i Kosova polja otad se nalazi u Dalmaciji 3. Na području Kosova polja otkrivene su, ali na žalost samo djelomično istražene tri ville rustice Sl. 4. Arhitektonski kompleks na Crkvini u Biskupiji razvio se nad ostacima rimske vile. 4 Sl. 5

Sl. 4: Gospodarski objekt iz 4. st. u Orliću kod Biskupije. Foto: A. Jurčević

Sl. 4: Gospodarski objekt iz 4. st. u Orliću kod Biskupije. Foto: A. Jurčević

Sl. 5: Temelji rimske vile ispod srednjovjekovnog sakralnog kompleksa na Crkvini u Biskupiji. Foto: A. Jurčević

Sl. 5: Temelji rimske vile ispod srednjovjekovnog sakralnog kompleksa na Crkvini u Biskupiji. Foto: A. Jurčević

Prostor Kosova polja pripadao je Salonitanskoj biskupiji koja je bila osnovana tijekom 3. stoljeća. O širenju kršćanstva na području polja svjedoči ranokršćanski mozaični natpis u villi rustici na položaju Doline u Orliću. 5

Nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva Dalmacija najprije dolazi pod vlast Odoakra (480-490.), zapovjednika germanskih četa u Italiji, a potom je najvećim svojim dijelom u državi koju osnivaju Istočni Goti (490-530.). Sl. 6

Sl. 6: Ostrogotska fibula pronađena u Biskupiji; zlati, almandin; 6x1,8cm, Muzej hrvatskih arheoloških spomenik. Foto: A. Jurčević

Sl. 6: Ostrogotska fibula pronađena u Biskupiji; zlati, almandin; 6x1,8cm, Muzej hrvatskih arheoloških spomenik. Foto: A. Jurčević

Na crkvenom saboru održanom 533. godine odlučeno je da se u opsegu Salonitanske nadbiskupije osnuju još tri biskupije, od kojih je jedna imala središte u mjestu Ludrum koje se locira upravo u Kosovo polje kod Knina. O životu u to doba svjedoče temeljni ostaci manje crkve iz 5. ili 6. stoljeća otkrivene u neposrednoj blizini lokaliteta Crkvina u Biskupiji. 6
Nedugo poslije avarske provale u Dalmaciju (597.), južnim se krajevima počinju primicati Slaveni, a nedugo potom i Hrvati. Upravo iz Biskupije potječe jedan od najznačjnijih avarskih nalaza iz 7. stoljeća u Hrvatskoj. 7 Sl. 7

Sl. 7: Avarske matrice za tiještenje nakita, pojasnih garnitura i konjske orme iz 7. st. pronađene u Biskupiji; bronca; gornji red (s lijeva na desno): 7,2x5,3; 2,9x2,1;  1,5 x 2,2 cm, doljnji red (s lijeva na desno): 2,9 x 2,1; 2,9 x 2,1; 1,5 x 2,2 cm, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika. Foto: Z. Alajbeg

Sl. 7: Avarske matrice za tiještenje nakita, pojasnih garnitura i konjske orme iz 7. st. pronađene u Biskupiji; bronca; gornji red (s lijeva na desno): 7,2x5,3; 2,9x2,1; 1,5 x 2,2 cm, doljnji red (s lijeva na desno): 2,9 x 2,1; 2,9 x 2,1; 1,5 x 2,2 cm, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika. Foto: Z. Alajbeg

Naseljenost Kosova polja tijekom 8. stoljeća dokazuju dva slavenska groblja pod humcima u Biskupiji i Orliću. Krajem 8. stoljeća u okviru spomenutih grobalja pojavljuju se grobovi s pokojnicima opremljenim luksuznim oružjem i konjaničkom opremom karolinške provenijencije, koji svjedoče o početku formiranja društvene elite pod zapadnim utjecajem 8 Sl. 8. S prihvaćanjem kršćanstva od strane najvišeg društvenog sloja svakako je povezana i izgradnja ranosrednjovjekovne crkve sv. Marije na položaju Crkvina [Sl.9]. Uz crkvu je u sarkofagu načinjenom od rimskih spolija 821. godine pokopan i prvi imenom poznati hrvatski knez Borna. 9 Sl. 10

Sl. 8: Karolinške ostruge pronađene u slavenskim grobovima iz 8. st.; željezo, srebro; gornji par: 16,7 X 8 cm, doljnji par: 10,5 X 7 cm, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika. Foto: Z. Alajbeg

Sl. 8: Karolinške ostruge pronađene u slavenskim grobovima iz 8. st.; željezo, srebro; gornji par: 16,7 X 8 cm, doljnji par: 10,5 X 7 cm, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika. Foto: Z. Alajbeg

Sl. 9: Karolinška kadionica iz druge polovice 8. st. pronađena na izvoru rijeke Cetine u blizini Biskupije; bronca, pozlaćeno srebro; 6,2x6,2cm, visina s lancem: 34cm, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika. Foto: Z. Alajbeg

Sl. 9: Karolinška kadionica iz druge polovice 8. st. pronađena na izvoru rijeke Cetine u blizini Biskupije; bronca, pozlaćeno srebro; 6,2x6,2cm, visina s lancem: 34cm, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika. Foto: Z. Alajbeg

Sl. 10: Bornin sarkofag  načinjen od rimskih spolija pronađen uz crkvu sv. Marije na Crkvini u Biskupiji; vapnenac, 224x82x45cm, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika. Foto: Z. Alajbeg

Sl. 10: Bornin sarkofag načinjen od rimskih spolija pronađen uz crkvu sv. Marije na Crkvini u Biskupiji; vapnenac, 224x82x45cm, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika. Foto: Z. Alajbeg

References

1 Veliki atlas Hrvatske, Zagreb, 2002.

2 Milojko BUDIMIR, ‘Arheološka topografija kninske općine’ [The archaeological topography of the Knin district], in Arheološka istraživanja u Kninu i Kninskoj krajini / Archeological research in Knin and the Region of Knin, Znanstveni skup / Conference – Knin 13-15, X. 1987, IzdHAD 15 (1987), 1992, pp. 23-32 [eng. 32]

3 Ibid.

4 Marin ZANINOVIĆ, ‘Ranokršćanski mozaični natpis iz Orlića kraj Knina’, Starohrvatska prosvjeta, III, 30, 2004, pp.25-32

5 Ibid.

6 Stjepan GUNJAČA, Review of the excavations in Biskupija near Knin in 1950. Yearbook of the Yugoslav Academy of Arts and Sciences, 57, Zagreb, 1953, pp. 9-49

7 Josip KOROŠEC, ‘Ostava brončanih matrica za otiskivanje u Biskupiji kod Knina’, Starohrvatska prosvjeta, III, 6, 1958, pp. 29-44

8 Ante JURČEVIĆ, ‘Nalazi ranokarolinškog oružja i konjaničke opreme u doba formiranjaHrvatske Kneževine’, Starohrvatska prosvjeta III, 38, 2011, pp. 111-147

9 Ibid.

Nastavak: 850.-1050. g.

Krajolik Naselja

dijeliti tiskati

top ↑